DUEL
ISBN 978-953-264-286-5

PRIJEVOD Lana Tomerlin
FORMAT 28 X 21 cm // BR. STR.  192 // TVRDI UVEZ
MPC 199,00 KN

Knjigu možete naručiti direktno od izdavača Bookglobe – Strana knjižara d.o.o. // Horvatovac 100 // 10000 Zagreb // e-mail [email protected]// Rabat za knjižnice 20%

DVOBOJ (The Duel: A Military Story; serijaliziran prvi puta u britanskom magazinu Pal Mall 1908. godine), nedovoljno poznata i nepravedno manje cijenjena novela britanskog literarnog kolosa poljskog podrijetla Josepha Conrada, temelj je na kojemu intrigantni mlađi francuski strip autor Renaud Farace konstruirao nedvojbeno najbolju grafičku novelu 2017. godine.


Farace, kojemu je ovo prvi ovako ambiciozan projekt, slijedeći vjerno Conradov virtuozan predložak, na spektakularnom sinemaskopskom platnu napoleonskih ratova minuciozno oslikava briljantnu intimnu psihološku minijaturu zabludjele iskonske mržnje između dvojice muškaraca. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće Europa je kaotično i krvavo poprište Napoleonovih megalomanskih osvajačkih ambicija. Moćna carstva, na blatnjavim bojišnicama zatrpanima stotinama tisuća leševa vojnika, kroje granice, odmjeravaju snage te u post-feudalnom svijetu zauzimaju startne pozicije za veliku kolonijalnu utrku čiji je konačni cilj globalna dominacija resursima i ljudima. Cijenu plaćaju nebrojeni bezimeni mali ljudi, vojnici i civili nove klase koja još nije dobila ime, socijalnu identifikaciju i artikulirani glas.

Car Napoleon, osim što nastoji oblikovati svijet prema svojim zamislima, nameće novom francuskom društvu, nastalom u kaosu Francuske revolucije i terora koji je uslijedio, svu silu novih zakona i pravila čiji bi cilj trebao biti pravednija i civiliziranija država. Jedan od takvih zakona, onaj kojemu se najviše opiru baš oni koji su mu najodaniji – vojnici i časnici njegove veličanstvene armije – je drakonska zabrana dvoboja. Duel, isključivo dvoboj dvojice pripadnika istog višeg ili povlaštenog staleža, kao drevni brutalni obred zaštite vlastite časti, čvrsto je ukorijenjen u vojničkoj kasti kojoj je ritualno nasilje najčešće jedini oblik izražavanja i komunikacije.

U takvim okolnostima, u 1809. godini u Strasbourgu, tijekom zatišja u ratnim sukobima velikih sila, slučajna svađa dva mlada poručnika – koja bi u svakoj drugoj prilici okončala tek povišenim tonovima – munjevito eskalira u sukob ispunjen međusobnom mržnjom koja će se protegnuti dvadeset godina u budućnost drastično određujući sudbine dvojice protagonista. 

S obzirom na razlike među dvojicom mladića animozitet možda nije toliko neobičan i neočekivan. Poručnik Armand d’Hubert, potomak drevne plemićke obitelji, oličenje je francuske povlašten klase iz prethodnog razdoblja: obrazovan, otmjen, flegmatičan i discipliniran, po svemu predodređen za briljantnu karijeru i uspješan život, pri čemu se čini da ništa od toga on sam ne potražuje ili se oko toga posebice trudi i muči.

Posve kontrastan d’Hubertu je Gabrile Féraud, južnjak i gaskonjac (ovdje se možda mogu povući paralele s drugim slavnim literarnim – i ne samo literarnim jer je Alexandre Dumasov književni lik zasnovan na stvarnoj osobi – junakom sličnog podrijetla i karakternih osobina) oličenje onoga što će – u francuskoj klasičnoj literaturi – postati prototipom ambicioznog malograđana niskoga podrijetla koji se, zbog toga, za sve u životu morao žestoko zalagati i boriti, ali je svakako osoba čistih i poštenih namjera, sklon svakome u lice istresti svoje mišljenje jer to smatra pravom koje je osvoji krvlju protivnika u dvobojima.
 
Féraud, naprasan i ćudljiv, osjetljiv zbog svojih priprostih korijena, neprestano induciran na dokazivanje vlastite vrijednosti, k tome još i pripit, izazove na dvoboj sina gradskog uglednika te ga ozbiljno rani. D’Hubert, generalov ađutant, dobiva zadatak privesti razuzdanog časnika kako bi se skandal zbog dvoboja zataškao. Iako dužnost nastoji provesti nepristrano i profesionalno nekoliko neodmjerenih riječi razmijenjenih između dvojice oficira gotovo trenutno rezultira neplaniranim i neorganiziranim dvobojem kojega d’Hubert dobiva sretnim spletom okolnosti.
 
Njihovi različiti karakteri i svjetonazori svakako doprinose iskonskoj netrpeljivosti koji se između dvojice javlja čim se prvi put susretnu. Nedvojbeno, obojica u izobilju posjeduju onaj ključni osjećaj časti koji ih neprestano goni da sukob perpetuiraju i eskaliraju, no ključno za njihov sraz je to što svaki taj osjećaj shvaća i doživljava na svoj način, posve različit od onoga kako ga podrazumijeva onaj drugi pa se može reći da je zapravo to temeljno nerazumijevanje i nesposobnost komunikacije između tako različitih karaktera stvarni izvor i razlog tako dugotrajnog i intenzivnog neprijateljstva.
 
Za d’Huberta čast neodvojivi dio dekoruma u kojemu odrasta, usađena podrijetlom koliko i sofisticiranim odgojem u visokim krugovima s kraja 18. stoljeća. On čast nosi diskretno, nepretenciozno i prirodno baš poput časničke odore ili sablje, kao nešto što mu neupitno pripada. Za razliku od njega za Férauda čast je, kao i sve drugo u životu – od časničkog čina do društvenog položaja – nešto za što se mora sam izboriti te osjeća da ju mora neprestano štititi i potencirati. Dapače, za razliku od čina ili materijalnog statusa, Féraudu je čast i integritet jedino što mu nepatvoreno pripada, nešto što mu drugi ne mogu dati ili oduzeti, nešto što je samo njegovo i zbog toga sveto i nedodirljivo.
 
Njihov sukob imat će brojne, kompleksne i dugotrajne konzekvence. D’Hubert će, umjesto Férauda, završiti u vojnom zatvoru zbog dvoboja koji nije inicirao, Féraud će biti izložen malicioznom ogovaranju visokog društva, a obojica će odgovornim držati onog drugoga. Čim Féraudove rane zacijele uslijedit će nov duel, još žešći od prvoga i takav da postaje očigledno kako niti jedan sudionika ne namjerava odustati bez obzira na sve moguće posljedice. Njihove sudbine isprepletene netrpeljivošću, karakternim i svjetonazorskom različitošću i profesionalnom konkurencijom gotovo će dvadeset godina biti definirane iracionalnom međusobnom mržnjom sve dok se začarani krug, istrošen protokom vremena, konačno ne prekine.

Kuriozitet: Conrad je priču temeljio na stvarnim događajima iz napoleonskih ratova. Iz pogovora stripu Duel Vincenta Petita:

Féraud je inspiriran povijesnom ličnošću, generalom Fournier-Sarlovèzeom, rođenim 1773. nedaleko Sarlata.

Bio je pučkog podrijetla – otac mu je bio krčmar -, a vojsci se pridružio u dobi od 17 godina. Služio je (neprekidno u konjici) pod republikom, carstvom i restauracijom. Zbog svog svađalačkog karaktera i spremnosti na nepodopštine, povjesničari su ga prozvali “najgorim pripadnikom vojske”!

Iako su mu zbog vojnih podviga u Španjolskoj (gdje su mu gerilci nadjenuli nadimak el demonio) i sudjelovanja u bitkama kod Eylaua, Friedlanda i Beresine dodijeljena vojna odlikovanja, njegove loše navike su mu često znale naštetiti, tako da se posvađao čak i sa samim carem.

Ostao je međutim jednim od rijetkih časnika koji se mogu podičiti dvjema plemićkim titulama, titulom baruna koju mu je dodijelio Napoleon i i grofovskom titulom kojom ga je imenovao Luj XVIII. Umro je u Parizu 1827.

Luj XVIII je, također zbog iznimne hrabrosti, imenovao grofa Pierrea-Antoinea Duponta de l’Etanga, prema kojem je kreiran lik d’Huberta, zapovjednikom reda svetog Luja, da bi kasnije, u vrijeme carstva, bio odlikovan Velikim križem Legije časti. Taj se general pješadije, rođen u Limousinu 1765., istaknuo svojom neustrašivošću tijekom vojnih kampanja u Italiji, Prusiji i Poljskoj. Po povratku iz Bourbonsa, imenovan je ministrom i izabran za zastupnika okruga Charente. Umro je u Parizu 1840, u poodmakloj dobi od 74 godine.

Sukob dvojice oficira oko pitanja časti koji je u redovima velike armije ubrzo prerastao u legendu, otpočeo je 1794. u Strasbourgu. Ta će se dva muškarca uzastopno međusobno sukobljavati tijekom sljedećih 19 godina, u skladu sa pravilima izloženima u niže navedenom ugovoru kojeg je napisao sam Fournier:

  • Članak 1. Svaki put kada se gospoda Dupont i Fournier nađu na udaljenosti od 30 liga jedan od drugoga, obojica moraju prijeći polovicu puta prije da bi se susreli s mačem u ruci.
  • Članak 2. Ukoliko se dogodi da jedna od ugovornih strana bude spriječena službom, strana koja će biti slobodna mora prijeći cjelokupnu udaljenost u cilju ispunjenja službenih obaveza i zahtjeva iz ovog ugovora. 
  • Članak 3. Neće biti uvažene nikakve druge isprike osim onih koje proizlaze iz vojnih obaveza.
  • Članak 4. Ovaj ugovor je sastavljen u dobroj vjeri i ne može se odstupiti od uvjeta utvrđenih sporazumom stranaka.

Kuriozitet, još jedan: prvi se tim vojnim dogodovštinama pozabavio Joseph Conrad te je 1908. Napisao kratki roman pod nazivom Dvoboj (The Duel).

Zatim je Ridley Scott njegovo djelo prilagodio filmskom platnu, u svom prvom dugometražnom filmu Dvoboj(The Duellists) iz 1977. Harvey Keitel tamo savršeno utjelovljuje krvoločnog i nasilnog Férauda kojem se suprotstavlja nenametljiv i povučen d’Hubert u interpretaciji Keitha Carradinea. Zanimljivo je da je njegov prvi film ostao prilično nepoznat, iako je redatelj nedugo zatim postigao ogroman uspjeh, prvenstveno zahvaljujući Alienu, a zatim i drugim filmovima poput Blade Runnera, Legende, Thelme i Louise, Gladijatora…

Kada je završio s crtanjem vlastite verzije stripa prema Conradovom tekstu, Renaud Farace još uvijek nije pogledao film. Međutim, već je odavno znao da je snimljen, budući da je u sali s oružjem u kojoj je vježbao mačevanje, izložio filmski plakat.

Naslov njegovog albuma se također neznatno – ali ciljanom – razlikuje od Conradovog. Prisjećajući se svog studija psihologije, autor stripa je poželio upotrijebiti pridjev dualni (Duel) umjesto imenice kako bi istaknuo oprečan karakter glavnih likova. I doista, iako su d’Hubertova ozbiljnost i suzdržanost potpuna suprotnost Féraudovoj žestini i lakomislenosti, zar svaki od njih u sebi ne skriva i djelić karaktera svoga protivnika? Taj dio, kojeg ne bi mogli podnijeti da su ga bili svjesni, odredio je njihovu sudbinu na način da su joj se ili suprotstavljali ili prepustili.

Kuriozitet, posljednji: Renauld Farace, kojem je ovo prvi obimniji strip, rodio se 1977. godine u Zagrebu. Otac, naftni inženjer, radio je i živio u Hrvatskoj, a dječak se upravo u nas zarazio ljubavlju prema stripu.

Nije kuriozitet već pravilo: Ministarstvo kulture za sad nije pokazalo nikakvo zanimanje za otkup ovog naslova za potrebe knjižnica, što je donekle razumljivo budući se radi o nedvojbenom remek-djelu pa mu nije mjesto u našim knjižnicama.

DUEL // ISBN 978-953-264-286-5 // PRIJEVOD Lana Tomerlin // FORMAT 28 X 21 cm// BR. STR.  186 // TVRDI UVEZ // MPC 199,00 KN // Rabat za knjižnice: 20%

Knjigu možete naručiti direktno od izdavača Bookglobe – Strana knjižara d.o.o. // Horvatovac 100 // 10000 Zagreb // e-mail [email protected]